|
Naseljavanje Naseljavanje Židova u Našice povezuje se sa protjeriavnjem Turaka (1687), a Našice nisu bile ni dio Vojne krajine u kojoj Židovi nisu smjeli boraviti. Židovska zajednica je imala u prosjeku između 130 i 160 članova, a 1941 ima 42 židovske obitelji sa 128 članova. Prema pisanju Zvonimira Brdarića to su bile slijedeće obitelji: Bernfest Julio i Marta; Čerkovski Vilim,Karolina,Arnold,
Bertold,Josip (Joži),Oskar,Ilija i Sofija;Drechsler Samuel,Flora, ingJoco, Hilda; Elek Rikard,Ferber Albert, Fuchs Ferdinand isupruga (Jozefina);Fuks Leo i supruga Gross Meynhard (Melhior), supruga i sin Vlado;Grüngold Franjo, Irma i Dora; Grünwald Leo i Bežika (Böži); Herzog Geza,Olga,Karlo,Elza,Elica; Heršković dr. Isak, Berta, Ruth,Miriam; KaufmanArtur i Zora (Jerka?);Kendl Eugen i supruga (Helena), Slavko, Zvonko;Kohn Marko i supruga (Amelia), Otto, Ružica; König Leo,Elvira (Vera?) i Bruno; Maulwurf Julijo i supruga, Karlo, Georg (Šorši); Mermelstein Vilko,Johana,Blanka i Hilda; Mogan dr. Dane, Blanka, Nevena i Vlasta;Pollak Aron isupruga (Josefina), Ivica i Mira; Pollak Julius, Irenka i Adela; Pollak Sida;Preiss Marko i Flora; Ripp Josip, Berta, Slavko i Leo; Rosenberg Josip, Gizela (Rosa?), Magda i Julius ( Djuri); Rosendorn Franjo, Irenka i Lea; Salzberger Herman, Hermina, Vlado i Mira (Mirjam); (4) Schmelzer Jakob (rabin), Josip,Olga i Slavica; Schmidt Jakob;Schmidt Joco (Jozo); Schwartz Aleksandar, Ružica i Juliška; Silberberg Mavro, Rona, Jožika,Moritz i Slavko; Singer Ignjo i Irma; Singer Hugo i supruga(Ružica),i Käti;Sonnenschein Hugo, Katica, Mirko, Zlata, Sofija; Sonnenschein Leopold i Otto; Sonnenschein Oskar, Fina, Zdenko(a) iNada; Stein Bartol i supruga (Ana), Ladislav iMaca (Magda);Stern Adolf i Hilda; Weiss Miško; Wollner Vinko i Terezija;Wollner dr. Milan, Ella, Vladimir i Verica. Groblje Najstariji pisani dokumenti su nadgrobni spomenici na židovskom groblju, najstariji je Salamona Kraussa rođenog 1774, Sellingera (1791 i 1794, Mullera 1796 itd. Poskjednji Židov koji je pokopan bio je izidor Memelstein 1940.godine,a Sida Pollak 1942,godine. Groblje je podijeljeno na dva dijela, i sada ima oko 160 grobova koji su vidno označeni, ali ima i grobova sa srušenim i nečitljivim spomenicima, a neki su grobovi potpuno uništeni. Postoje grobovi sa spomenicima i podacima o pokopanima (113), grobovi aa spomenicima na hebrejskom jeziku (13), sa srušenim spomenicima (20), i potpuno uništeni grobovi s ostacima spomenika (14). postoje i osmrtnice ( 11) koje su pomogle u identifikaciji umrlih. Branko Polić ( danas živi u Zagrebu) je popisao postojeće grobove i spomenike (25) i identificirao mnoge pokopane. Matične knjige su rijetko sačuvane, neke su vezane za rabinat u Orahovicama, gdje su ranije Našice pripadale. Prvi upisani u knjigu rođenih je Babika Muller (1799) i taj se datum smatra datum osnivanja židovske općine. Rabini Samoilo Winter boravio je u Našicama 1878. godine. U Našicama je neko vrijeme bili rabini: Miroslav Šalom Freiberger, dr. Ungar te Jakob Schmeltzer (logor) Sinagoga Godine 1893. kupljeno je zemljište na kojem će kasnije biti izgrađena sinagoga u središtu grada ( izgled sačuvan samo na fotografijama 1900)- Sinagoga je srušena u proljeće 1942. godine. Uz sinagogu bila je i zgrada sa stanom za rabina i učionicom.Ta zgrada i danas postoji, ali izmenjenog izgleda i namjene. Gospodarstvo Židovi u Našicama su doprinijeli gospodarskom razvoju grada i bavili su se trgovinom,ugostiteljstvom, obrtima (krojači,mesari,stolari,urari,soboslikari, limari, kitničarke,ledari itd. Bilo je liječnika, odvjetnika i državnih namještenika. Mnogo dragocjenih podataka o Židovima u Našicama našli smo u članku Zvonimira Brdarića, "Židovi u Našicama" objavljenom u Novom Omanutu broj 18-19, 1996 godine. U prilogu su imena Židova ( bez "preglašenih" slova).Napisao je knjigu i održao brojna predavanja. Iz registra obrtnika Kotara Našičkog (1891-1931 i 1936-1941) mesari su bili Bernard Donner i Ignjo Spitzer, a šahter je bio David Gluck. Krojači su bili Elias Kohn,Jakob Weisz,Samuel Rosendorn, Izidor Mermelstein, Simon Steiner,Maritte Rosendorn,Ignatz Goringer,Katarina Weisz, David Wichter, Gyula Weisz, Johana Mermelstein, Moritz Binenfeld, Johana Weisz, Rudolf Weisz, Samuel Stromsz i Vilko Mermelstein.Regina Spitzer je pravila poplune, Nannete Klein i Johana Eisoler su bile kitničarke, Bartol Stein je bojio tkanine, a Bartol Stein je izrađivao bijelo rublje. Mnogo je bilo gostioničara i onih koji su prodavali jela: David Gluck, Samuel Drechsler, Leopold Fuchs, Karlo Ferber, Hermina Kaufmann,Adolf Lowe, Rudolf Lowe, lavislav Rosendorn, Rudolf Lowe, Ignatz Gehringer, Izidor Weisz, a Regina Ferber bila je pekar. Julio Kohn bio je limar,David Gluck vozar, Helena Herzog i Maynhardt Groszsu bili urari, Max Fischher ciglar, David Franck soboslikar, Samuel Rosendorn stolar, Julio Kohn limar, Leopold Sonneschein je pravio led, a Samuel Drechsler je izrađivao keramiku i lule. Samuel Schreiber (1926) bio je taksi prevoznik. Postepeno se smanjivao broj obrtnika a sve je više bilo trgovaca (23) mješovitom robom , konfekcijom, kožom, pamukom, rubljem,vinom, staklom i porculanom, bižuterijom, starim željezom,bilo je i veletrgovaca zemaljskim plodinama, vinom, činovnika (5) i radnika (1) prema podacima iz 1941.godine. Tvrtke su obično bile obiteljske i u njima su radile i žene i odrasla djeca. Dr.Izak Heršković bio je liječnik, dr. Dane Mogan odvjetnik a Jakob Schmelzer rabin. Znatna je bila građevinska djelatnost i brojne se zgrade još i danas zovu po imenima njihovih nekadašnjih vlasnika Židova, iako su mnoge i stradale. Stanovali su lijepim zgradama koje su i danas ponos grada. Neke su obnovljene kao zgrada Gold-Finger na Pejačevićevom trgu, a lijepe zgrade obitelji Singer i Ripp , te Arona Pollaka su stradale u ratu. Društveni život Bili su osnivači i članovi Hrvatskog pjevačkog društva «Lisinski», iako se sačuvalo malo podataka i sjećanja ( na Olgu Muller,koja je sviurala bisernicu, zatim Vilka Mermelsteina i Moritza Silberberga koji je 1940 bio predsjednik društva). Na slici iz 1939. godine (50-obljetnica zbora) vide se još i i Zlata Sonnenschein, I vica Pollak. Za izradu društvene zastave kupovali su se " zlatni spomen-čavli", na kojima su imena mnogih Židovskih donatora ( Mermelstein, Drechsler, Pollak, Grunwald, Wollner, Silberger, Schmeltzer, Ripp, Elek, Mogan,Stern, Singer, Salzberger, Herzog,Weiss, Heršković, Stein, Sonnenschein, Fuchs, itd.) Židovi su bili članovi Obrtničkog radničkog društva, a Markus Spitzer, Max Grunberger, Jakob Demond i Heinrich Schlesinger su bili njegovi osnivači. a pogali su izradu i posvetu društvene zastave otkupom "zlatnih čavala". U društvo su bili uključeni i neki trgovci. Dobrovoljno vatrogasno društvo su osnovali Marko Preiss i Simon Schirt ( 1888) . Bili su članovi Odbora za izgradnju vatrogasnog doma, bili su sudionici vatrogasnih vježbi, dobili su "zlatne kolajne" i vatrogasna odlikovanja. Dokumenti Sa jednog požutjelog «referata» u Savezu jevrejskih opština pronašla sam sjećanje na Našice od Joži Schmelzera (Naharija), Vlade Salzbergera i Josipa Ehrlicha. Oni su, također, po sjećanju napravili listu članova Židovske općine u Našicama do 1941. godine. Uglavnom se njihova sjećanja podudaraju. Imena koja nisam našla na listi Brdarića jesu:
obitelj Beran (2 člana), Verica Singer, Eisler (3 člana), Kohn Vilim, Herma, Dragutin i Slavica, Mermelstein Izidor i supruga, Otto i Elza,
Straus Bela, Benedek Aladar i Tina,Rosendorn Ivka,Kendl Ilija,Kohn Mavro, Silberberg Rosalija i Fina,Weiss Karlo i supruga, Dragica i Vera, Krämer, Goldschmidt Ella,Izrael (2 člana), Čerkovski Bernard, Schwarz Ana, Ungar Otto, Elza i Justina, Schmelzer Marija,Ella, Ervin, Irenka, Spiller, Biller, Stern Vlatko, Zlata, Otto, Mira, Kohn-Davidović Filip, Kohn Samuel, Estera. Ella i ?, Gries (3 člana) Holokaust U Holokaustu je židovska zajednica u Našicama uništena, ubijeno je, prema dostupnim podacima 94 našička Židova. U proljeće1942 odvedeni su do željezničke posataje u Markovcu i utovareni u stočne vagone te odvedeni u Jasenovac. Vidi listu žrtava na WEB stranici. Spasilo se samo : 5 članova obitelji Čerkovski , Magda Rosenberg , Leo Ripp i Vlado Salzberger, (NOB) Joco Drechsler i Olga Herzog (ratno zarobljeništvo), Gizela Grinwald i 3 člana obitelji Gringold (Mađarska) i nekoliko mješovitih brakova (Rikard Elek, Albert Ferber, jakob Smidt, Zdenka i Nada Sonneschein, Pollakovi (3 člana)su bili u logoru u Italiji, a Milan i Verica Vinković-Wollner su oreživjeli koncentracijski logor u Njemačkoj, a u NOB su poginuli Vilko Mermelstein, Vladimir Gross i Bertold Čerkovski ( prema navodima Brdarića). 
Židovska općina Našice 1930.:
|