Doseljavanje

U Brod se doseljavaju aškenaški Židovi iz Mađarske, Slovačke  i Vojvodine, ali i rijetki sefardi iz Bosne (npr. Merkadić, Tolentino, Albahari,Pesah). Pretpostavlja se da su se najprije naselili u okolnim selima  kao gostioničari i trgovci i kasnije preselili u  Slavonski Brod, koji je bio dio Vojne krajine.

 Prva se židovska obitelj doselila 1868. godine, a sedamdesetih godina 19.stoljeća  bilo je 16 obitelji koji su osnovali židovsku općinu. U 1873. se održala "glavna skupština" pod predsjedanjem Jakoba Bauera.

Židovska općina, sinagoga i groblje

Statut Židovske bogoštovne općine potvrđen je 28.9.1873, kada je brojila samo 16 članova, a predsjednik je bio Jakob Bauer. 20.ožujka 1899. potvrđena su Pravila izraelske bogoštovne općine, koja su bila dvojezična, na njemačkom i hrvatskom jeziku. Pravila iz 1909. godine pisana su samo na hrvatskom jeziku.

Židovi su se  u početku okupljali u  iznajmljenim prostorijama u Tvrđavi, a zatim kući Jakoba Kohna (Ulica Franje Josipa 8),  predsjednika općine  i koju koju su kasnije kupili.
Predsjednici općine su bili: Alfred Goldberg, dr. Mile Polak, Armin Buger i Josp Abramović. Potpredsjednik  Ignajt Sidon.

Sinagoga

Kamen temeljac za sinagogu položen je 24.rujna 1895. godine. Sinagoga je dovršena 1896. godine, a uz nju su bili osigurani stanovi za rabina i kantora i prostorije za društveni život općine. Općina je tada imala 110 članova, a u okolici je živjelo još 40 Židova.

Projekt sinagoge je bio u maurskom stilu (Müller), a radove je izvela građevinska firma Hönigsberg i Deutsch iz Zagreba.

U temelje sinagoge uzidana je povelja u kojoj se, osim uobičajenih zahvala caru, banu, županu i gradonačelniku Broda, posebno zahvaljuje Građevinskom odboru:

Jakob Kohn (predsjednik općine) Max Kohn blagajnik , Marko Grossmann potpredsjednik i članovi: Josip Hermann, Šandor Grün, Samuel Kopp, Salamon Merkadić, Žiga Müller, Ignatz Platzner,Leopold Kohn, Moritz Rechnitzer, Buchhold Schindler, Maks Weiss i Marita Rothmuller.

Povelja je pronađena prilikom raščišćavanja ruševina i znatno je bila oštećena, a snimke njena 4 lista se čuvaju u Muzeju Brodskog posavlja.

Sinagoga je 14.travnja 1941. opljačkana i spaljena, a u toku rata  1944 je bombardirana.

Spomen ploča na mjestu gdje je stajala sinagoga.

Rabin Saul Stern i kantor Mano hendel sklonili su se u kuću zlatara Schwendemanna.

Dana 3.studenog 1994. na mjestu sinagoge, u Krešimirovoj ulici,  gradonačelnik dr. Vukelić je otkrio spomen ploču, koja je postavljena na prijedlog predsjednice židovske općine Anđele Spicer.

Rabini su bili Šaul Štern i dr. L. Vajsberg. Kantori su bili Isak Hendl ( do 1926)  i Boris Sejfa ( iz Poljske). Vjersko obrazovanje djece : dr. Hiršberg i dr- Lav Vajsberg.

Groblje

U Brodu je veliko židovsko groblje   iz 1880. godine kada su predsjednici bili Jakob Kon i Marko Grossman, Na groblju su brojni spomenici  koji podsjećaju na nekadašnje stanovnike.  O njima piše Slavko Mirković (Posljednje počivalište brodskih Židova)

Na čelu Hevre Kadiše ( osnivač J.Šulman) bili su Hugo Vajs i Šandor Kraus.

Gospodarska djelatnost

Židovi su u Brodu imali znatnu ulogu u gospodarskom razvoju. Tako je prvo industrijsko drvno poduzeće bilo «Blau und comp» (1890), pilana «Morpurgo i Parento» (1896), skladište drva (Samuel Wolfner i Armin Berger). U Bosanskom Brodu su imali ciglanu Merkadići, a u Podvinju je Kohn imao mlin.

Znatno je sudjelovanje Židova u trgovini i industriji drva (Aktiengesselschaft Holzindustrie-1900) iz koje poslije nastaje «Slavonische Exploatation» (Slavex).

Židovi sudjeluju u Prvoj brodskoj tvornici kovinskih predmeta (Mavro i Jacob Kohn, M.Weiner, R.Merkadić i drugi), zatim u Prvoj jugoslavenskoj tvornici vagona i mostova, tvornici petroleja «Danica» (Bosanski Brod), u eksploataciji ugljena, proizvodnji boja «Mabe» (Armin i Marcel Berger u Gržićima i Cigleniku).

Vlasnici su alkoholnih pecara (Jakob Kohn i Samuel Kopp), mlinova (Kohn), ciglana (Merkadić). Građevinarstvom se bavio Tauchmann.

Židovi su trgovali pokućstvom, kožom, drvom, limom, mirodijama, kvascem, staklom, vlasuljama, špecerajem, cipelama, konfekcijom, pomodnom robom, mješovitom robom, fijakerima, starim sirovinama, četkama itd.

Trgovinu  su imali: G.Grossmann ( pokućstvo) , J.Goldstein (kože), J.Grunwald (drvo) L.Stein (lim), I.Sidon ( pokućstvo) D.Rosenberg ( mirodije) J. Adler ( kvasac) M.Sessler ( staklo) H.Kuhn (vlasulje), J. Morway (špecerasj), D. Dottermann (cipele, Spitzer ( konfekcija), Ž.Reich (pomodna roba) S.Prager (Vojna konfekcija) J.Volb (brašno) G. Glucksmann ( bazarna roba) J. Neumann (konfekcija) Š.Grun (mješovita roba, M. Preist (mješovita roba) M. Weiss ( fijakeri) M. jellinek ( stare sirovine) B.Schwarz (pomodna roba) M. Hendel ( cipele) V.Konig (špeceraj) M. Rothmuller (konfekcija) Sellinger (staklo) W. Schier ( bazarna roba) grunbaum (mješovita roba) Grossmann (konfekcija) V. Furst (staklo), Hohenberger ( četke) te Schillinger, Grunhut, Muller, Neumann,Pollak, Sandel, Taussig, Friedenfeld, Kreisbacher, Strauss i drugi.

Građevinarstvom se bavio  Vjekoslav Tauchmann.No on je i pokrenuo listove  "Hrvatska zajednica" (urednici Hugo Kriesbacher, Albert Wenzel i Stanko Wallenstein)  i "Sporazum". Bio je HSS-ovac i imao je razne funcije među njima bio je i gradonačelnik (1926). Neki su bili članovi Jugoslavenske nacionalne stranke, a neki komunisti ( samuel Mayer ubijen u Jasenovcu9

U Slavonskom Brodu Židovi se bave ugostiteljstvom: «Crvena kuća» (Samuel Pinkas, Šandor Krauss, Adolf Krauss i Jakob Schwartz); «Tri gavrana» (Lavoslav Spitzer), «Jankomir» (Adolf Weiss), «Rusija» (Jurij Barhan), a bile su i brojne «birtije» ( M. Schwartz, L. Spitzer, A. Weidenhorn, M. Rozenzweig, J.Weiss, J. Gerstner i drugi). Hotel i restauraciju «Central» vodio je Ivo Frankl.

Kovači su bili Dorner i Fuchs; Weiss je bio tapetar. Vilko König je imao mješovitu kolonijalnu robu i delikatese. Opskrbljivao je seoske trgovce od Batine do Sikirevaca.

Postoje podaci da je javnu kuću «Šangaj» držao Fürst u Karađičevoj ulici, javno kupatilo Fridmann sa ženom i sinovima.

U Slavonskom Brodu bilo je i «židovske sirotinje» koja je uglavnom naseljavala nekadašnje ulice: Srpsku, Karadžićevu, Stadllerovu, «Raszol Gasse» i Vijuš.

U Brodu je bilo 12 odvjetnika (1930), od njih je poznat i kao literat dr. Leo Grün (umro 1924). Marko Rotmüller (rođen 1908) bio je slavni pjevač i kompozitor koji je preživio rat u Švicarskoj i nakon rata nastavio karijeru u Americi. Albert Gruber bio je poznati slikar u Brodu koji je ubijen uoči oslobađanja Broda u travnju 1945.godine. Marko Singer, po zanimanju ljekarnik (bio u ratnom zarobljeništvu) bio je poslije rata poznati novinar i kazališni amater. Dr.Emanuel Kohn (porijeklom iz Češke) bio je dugo godina liječnik i upravitelj bolnice te gradski fizik (umro 1944).

Knjižara i tiskara

Tiskaru je osnovao J.Spitzer 1883  (porijeklom iz Vinkovaca, koju kasnije vodi Heinrich Schulmann). Schulmann je bio pečatorezac, knjigoveža, knjižar i tiskar sa većim brojem radnika. Kasnije je tiskaru vodila njegova udovica Katarina i poslovođa Weiss. (ubijeni u logoru9.

Kod njega se štampaju prve brodske novine i kasnije brojni listovi i izdanja. Tiskara je radila 58 godina.  Hinko Schulmamm je 1894. pokrenuo list "Posavka Hrvatska", a tiskaju se ibrojni drugi listovi (Hochtzeit zeitung, Trgovački vjesnik, Brodski dnevnik, Hrvatski glas, Sporazum, Brodska tribuna, Brodske novine, Brodska riječ itd).

Bilo je još poznatih knjižara kao npr. Josip Lorchy i njegov sin Vilim,  knjižaru je imao i Isidor Steiner u kojima je imao i filatelističke potrebštine i marke, Treću knjižaru imao je Žiga Reich, čretvrtu  Jehiel Kappon.

1921. godine  tiskane su novine Hadegel (Zastava)  na njemačkom i  hrvatskom jeziku u 300 primjeraka ( urednik dr. Abraham .Verber,  samo dvobroj 1-2).

Izlazio je 1922 list «Mabe» trgovačni stručni list kojeg su izdavali braća Marcel i Armin Berger,samo jedan broj.

Organizacije

Poslije I. scvjetskog rata osnovano je "Jevrejsko nacionalno društvo" koje je imalo kulturnu i zabavnu sekciju a vodio ga je Mavro Albahari.

U Slavonskom Brodu je postojala Cionistička organizacija,   koju je osnovao dr Oskar Spiegler ( Kasnije emigrirao u Palestinu). Prvo cionističko omladinsko društvo zvalo se Max Nordau (1919) a vodili su ga : Olga Flancer,  Polić, Fric Herler i Leon Konforti. Kasnije su aktivisti bili  Mautner, Hofner, neli Kon i Slavko Vajs koji je osnovao Hašomer Hacair. U cionističkom pokretu sudjelovali su još mnogi , koji su se iselili u Palestinu. Postojalo je i društvo Jehuda Halevi na čijem čelu  je bio Lav Stern.

Postojalo je športsko društvo Makabi osnovano 1921.godine (Maks Kesler).

Gospojinsko društvo je osnovano 1895.( Olga Adler, Hermina Kon, Lina Jelinek, Ella i Rifka Kohn i Tauchmann Antonija ).

Žene,prosvjetni radnici bili su dr. Cila Sandel-Rotem (cionistički aktivist, radila u židovskoj školi u Zagrebu) i prof. Ruža Lerinc, profesor Pedagoške akademije u Aleksincu (streljana 1941).

Postojala je i WIZO organizacija ( dr. Ada Vajsberg, supruga rabina).

Mješoviti zbor židovskog  hrama je vodio kantor M. Hendel.Glazbenici su bili Zilbauer, Schillinger, Ember i Spirka.

Židovski list "Hagedel" štampan je 1921 godine  (dvobroj)na hrvatskom i njemačkom jeziku  (urednik Abraham Weber9). Postojao je i list "Mabe" trgovački stručni list (Marcel i Armin berger) dvobroj na njemačkom i hrvatskom 1922.

Društvena aktivnost

Židovi su bili utemeljitelji i sudjelovali u brojnim udruženjima u Brodu: pjevačkom društvu «Davor» (Milan Kaufmann i Šandor Lorchy), Dobrovoljnom vatrogasnom društvu (1872) (Marvo Guttmann, Josip Kuhn, Cirjak Spitzmuller, laura Kuhn , Mavro Baum, Jakob Bauer, ,Marija Kuhn, Josip Lorschy, Rafael Merkadić, Ferdo Reisinger, Franjo Rothl). Hrvatski radiša  (1920)Vjekoslav Tauchmann, David Frank i Samy Kuhn, Sokolsko društvo dr.Kovačić (Kohn) Emanuel i ing Oto Vernić, Rotary klub (Dr.Josip Abrahamsohn-Abramović), Hrvatsko narodnodobrovoljačko kazalište (1886) (Estera, Rifka i Rafael Merkadić), Hrvatska čitaonica, Šah klub (Karči Spitzer, Sendel, Saul Stern), Udruženje trgovaca i industrijalaca (1934) ( Rudolf Fuchs), Građanski tenis klub (R.Kolar), Crveni križ ( dr. M.Polak) , esperantsko društvo i list "Espero" (Leo Kuhn), udruga gradskihčinovnika i namještenika ( dr. Kovačić ( KOhn) Emanuel) filatelija (Izidor Steiner i M. Goldberger)  Židovi su bili su osnivači i članovi i drugih druga društava i organizaci jama.

Židovi su sudjelovali u političkom životu Slavonskog Broda, osobito u Starčevićevpoj stranci prava i utemeljuju 1894 prvi lokalni list "Posavska Hrvatska"

Godine 1927 imali su Jevrejsku listu ( dr. Avramović i David Frank) na gradskim izborima ( Pinkas) .

Bilo je poznatih umjetnika porijeklom iz Slavonskog broda, navodimo samo neke. 

Marko  Rothmuller, operni pjevač- studirao je u Zagrebu i Beču a nastupao u Hamburgu, Zagrebu, Brodu. Za vrijeme rata bio je u Švicarskoj i Engleskoj a kasnije u Americi kao profesor i prvak opere Metropoliten. Komponirao je i napisao knjigu o  židovskoj glazbi.

Albert Graber bio je slikar i crkveni ilustrator ( mađarski Židov koji se 1913 doselio u Brod). Imao je slikarsku i dekoiratersku radnju i zzlagao 1934 godine.Oslikao je crkvu Sv Antuna u Podvinju.Poginuo je 1945 .

Dr.Leo Grun, odvjetnik, pisao je i surađivao u književnim časipsima ( pseudonim Ilija Gorenčević)

Marko Singer bavio se novinarstvom (Vjesnik, Vjesnik u srijedu, Glas Slavonije, TV Zagreb itd.), a kazališna umjetnost mu je biola hobi ( Gradsko amatersko kazalište u Brodu)

Dr. Emanuel (Kohn) Kovačić ( studirao u Pragu) 1901 dolazi kao liječnik u Bolnicu u Slavonskom Brodu , gdje je bio i upravitelj te gradski fizik.

Holokaust

U Holokaustu je stradalo oko 400 Židova ili 80%. Muškarci su odvedeni u Jasenovac, a žene u Staru Gradišku i Đakovo.  Oko 40 članova židovske zajednice uključilo se u NOB. Preživjelo je malo Židova, mnogi od njih su otišli u Izrael. ( prema podacima Slavka Mirkovića  u članku "Posljednje počivalište brodskih Židova" to su bili Ivo Frankl, Max i Johana Samlaić, N.gesi sa dvije kćerke, Lujza Weiss, Karlo Frank, Oto i Anđela Spitzer (Spitzerovi su se vratili sa kćerkom)

Već je 1975. odlučeno podignuti spomenik žrtvama Holokausta  s imenima ubijenih.

Židovska općina Slavonski Brod 1930.:

Broj Židova u Slavonskom Brodu prema popisima 1900., 1910., 1921., 1931. 1991. i 2001. godine

... i poslije spaljivanja i bombardiranja

Sinagoga u Slavonskom Brodu prije...