NASELJAVANJE

U Dubrovnik se Židovi naseljuju iz Drača u Albaniji, iz Italije, Španjolske, južne Italije (kada je njome zavladala Španjolska), kao i iz drugih krajeva.

Bili su porijeklom iz Ankone, Splita, Zante,Lugoa,Trsta, Ferare, Tunisa, Modene, Švicarske (Carusa) i Firence. Muška djeca su imala židovska imena ,a ženska talijanska.

Najprije su dolazili povremeno kao trgovi i novčari, a u 14. stoljeću bilo je nekoliko liječnika Židova.

Prvi Židov koji se spominje u dokumentima Dubrovnika (1326.) bio je liječnik (Eventov,1971). Nađeni su i ugovori iz 1421. godine između židovskih trgovaca pristiglih iz Katalonije.

Židovi su se naselili u Dubrovnik početkom 15. stoljeća što se vidi iz odluke Consilia od 30. kolovoza 1407. kojom im je dozvoljeno stanovanje u Dubrovniku, ali im se zabranjuje bavljene trgovinom.

Židovi nisu u Dubrovniku bili stalni građani (cives), nego stranci (foresteri) koji se stalno nastanjuju u Dubrovniku (habitatores). Važno za dobivanje prava građanstva bila je dužina boravak u Dubrovniku.

Prema prvom popisu 1756. godine u Dubrovniku je bio 171 Židov. U vremenu od 1758. do 1770. došlo je još 8 židovskih obitelji. U 1782. ima 218 Židova, a godine 1807, kada Dubrovnik ima 6.564 stanovnika u njemu živi 227 Židova.

Židovi su bili povremeno optuživani, nosili posebne oznake. istjerivani iz grada i opet primani, osobito je bio pritisak svećenstva, a i trgovačke konkurencije. 

GETO

Dozvoljeno je naseljavanje unutar gradskih zidina, ali u određenoj gradskoj četvrti, getu (1571), uz nošenje posebnih oznaka i kapa. Geto se nalazilo na području tadašnje Lojarske ulice, s vratima na Stradun, koja su se noću zaključavala, i svi Židovi zatečeni izvan geta bili su kažnjeni. Geto je 1756. imao jedanaest kuća sa 68 duša. Izvan geta se spominje još 19 kuća sa 193 duše. Za kuće u getu su Židovi plaćali zakupnine, imali su svoju školu i sinagogu.

Židovska fontana ( poznata kao "Košer fontana) je izgrađena 1420. na ulazu u grad , blizu Geta.Ona je renoiviurana na području Pila i ukrašena lavljom glavom iz koje teče voda.

ŽIDOVSKA OPĆINA, SINAGOGA, GROBLJE

Židovska općina  osnovana je  1539. godine.

Godine 1652. u dokumentima se spominje Congregatio seu synagoga haebreorum. Kasnije su organizirani, po uzoru na ostale građane, u bratovštinu pod imenom Scuola Haebreorum (Scuola degli Ebrei). To je bilo udruženje sastavljeno od najistaknutijih članova zajednice a imalo je Deputate koji su je predstavljai i Gestalda-predsjednka scuole. Imali su mali i veliki  Kapitul. Bili su organizirani u bratovštini slično kao vlast u Dubrovniku. Bilo je i čisto vjerskih bratovština kao Ješivat Šalom ( viša vjerska škola) i Talmud Tora (osnovna vjerska škola)

Sinagoga je  osnovana 1408 .godine i druga je po starosti u Evropi,koja je još danas aktivna.  nalazi se u Via del Ghetto (današnja Žudioska ulica). Zgrada sinagoge se malo razlikuje od ostalih zgrada. To je uska dvokatna zgrada  na kojoj se jedino prozori razlikuju ( na I. katu su okruženi saracenskim lukom). Natpis nad jednim prozorom glasi: budi blagoslovljen pri svome dolasku" . Sinagoga je nekada prolazima bila povezana s ostalim zgradama. Unutrašnjost sinagoge je obnovljena 1652 godine i takva je sačuvana do danas.

Sinagoga je  preživjela dva potresa, a prilikom bombardiranja 1992 . dobila je izravni pogodak na krov,  ali je obnovljena  1997 (predsjednik dr. Bruno Horović)

Prvo groblje je osnovano oko 1400.godine, drugo  1652 , a treće 1678. Prema ugovoru  jkoji je 19.08.1652 . sklopila Universa Congregation seu Synagoga Haebreorum kupljeno je zemljište za groblje u predjelu Plloča. teren za groblje Boninovo kupljen je 1808 i tamo su preneseni svi ostaci i spomenici (200) Spomenici se mogu podijeliti natri grupe prema stilu i obliku ornamenata ( Horović, 2000) . Danas Židovska općina Dubrovnik održava groblje.

U Dubrovniku je 40 godina djelovao rabin Jakob Pardo i napisao djelo "Kehilat Jaakov", tiskano u Veneciji 1784. godine

Prema "Pinkasu Jevrejskih opština Jugoslavije" u Dubrovniku su bili slijedeći rabini

Rabi Šlomo Ohav ( 1577-1656); rabi Aharon ben David ( 1610-1656); rabi Nehemija P.Hajon ( 1688); rabi Jehuda Josef Perec; rabi Gavriel Valentin ; rabi Šlomo Lucena; rabi Jehuda sin rabi Menahema Levija (1810)

ZNAMENITI ŽIDOVI U DUBROVNIKU

Bilo je mnogo znamenitih Židova. Među njima se osobito spominju Amatus Lusitanus, liječnik i anatom i Jacobus Flavious Evorenzis (Didacus Pyrrhus), poznati pjesnik.  Oni su došli u Dubrovnik oko 1555 nakon izgona iz Ankone .

Pravo ime Amatusa Lusitanusa bilo je Juan Rodrigues ( iz Portugala). U Dubrovniku je bio od 1555-1558.Napisao je  djelo "Curatorium medicinalium" u kojem opisuje prilike u Dubrovniku. Uživao je veliki ugled kao liječnik.

Jacobus Flavious Evorenzis- Didacus Pyrrhus bio je poznati pjesnik. Bio je postavljen za učitelja humanističkih jezika i literature u dubrovaćkoj školi i djelovao je u Dubrovniku oko 50 godina te imao veliki utjecaj na hrvatske pjesnike. Konzul za Hercegovinu bio je Židov, a obitelj Goduto je imala taj naslov u Valoni.

O znamenitim  Židovima u Dubrovniku piše i prof. dr. Sabrina Horović, predsjednica Židovske općine u Dubrovniku u članku : The Jewish community of Dubrovnik, its oresent and its past ( Voice 3, 2000) te osim gore navednih spominje i Salamona Oefa ( briojni religizni komentari) i njegovog nećaka Rabi Aaron Coena , teološkog pisca. Spominje se i rabin Jakob Pardo.

OPTUŽBE ZA RITUALNA UMORSTVA

Židovi su ponovno optuženi za ritualno umorstvo 1622. godine. Optužen je Izak Jerušun za umorstvo jedne djevojčice, i osuđen na 20. godina zatvora, ali je već nakon 2 godine i 8 mjeseci pušten iz zatvora pod uvjetom da napusti Dubrovnik.

POPISI ŽIDOVA U DUBROVNIKU

Nakon optužbe za umorstvo  1662.  su svi Židovi bili blokirani u getu i nisu smjeli otići izvan grada. Tom je prilikom Senat napravio popis u kojemu se navode imena "glava" 47 židovskih obitelji:

Abenun, Arari, de Alva, Abentar, Abentur, Aslanus, Baruch, Benun, Ben Natan, Ben Habit, Danon, Israel, Coen, Lumbrozo, Lanciano, Camargo, Chavilio, Maestro, Oef, Pernica, Salom Senior, Servadio, Speriel i Uziel.

Prema popisu iz 1756 .u Dubrovniku ima 171 Židov, 1782. godine  ima 218 Židova . Godine 1799. bila su 42 židovska domaćinstva sa 209 članova , od toga 38 kršćanskih sluga i sluškinja ( Šundrica 1971).

Godine 1807, kada Dubrovnik ima 6.564 stanvnika, u njemu živi 227 Židova (Stulli,1989)

Vidljivo je, dakle, da su u Dubrovniku ostale samo dvije obitelji iz popisa 1622. godine : Maestro i Coen i da se broj Židova u Dubrovniku za 200 godina povećao samo za 60 osoba.

ZANIMANJA I GOSPODARSKA DJELATNOST

Židovi su u Dubrovniku bili angažirani u novčarstvu i trgovini, osobito s Apulijom i Anconom, te albanskim lukama Valonom i Lješom. Posrednici su u trgovini s balkanskim središtima: Sofijom, Skopljem i Sarajevom. Imali su carinske povlastice u luci.

Po zanimanju su bili obrtnici, trgovci na malo i na veliko, posrednici-sensali, bila su 2 rabina, 2 učitelja, bilo je preprodavača pa i slugu. Imali su krojačke radnje, bavili su se proizvodnjom tjestenina i sapuna.

Sudjelovali su i u otkupu ljudi iz turskog ropstva.Trgovalo se najviše kožom, vunom, gunjevima, tkaninama, neko vrijeme i solju, ali je Židovima bila zabranjena trgovina živežnim namirnicama.

Židovima se tek 1714. dopušta otvaranje trgovine živežnim namirnicama. Imali su u Dubrovniku razne radionice, a kasnije se pojavljuju kao knjižari, krojači, klobučari. Godine 1739. ima 10 vlasnika dućana, a od 1744. do 1759. ima 15 Židova koji su suvlasnici brodova. Bilo je liječnika, činovnika, pjesnika itd.

U 17. stoljeću u Dubrovniku dolazi do recesije, čemu je doprinijelo i otvaranje splitske luke.

HOLOKAUST

Židovska općina u Dubrovniku imala je 1941. godine 112 članova ( 83 u samom Dubrovniku). U tu su se malu općinu na Jadranskoj obali počeli slijevati  židovske izbjeglice od nacizma iz Evrope. Već je sredinom 1941. bilo u Dubrovniku oko 1.600 izbjeglica, a davana je pomoć i logorima u Čapljini i Gackom gdje su bili smješteni izbjeglice iz Austrije i Njemačke.

No i Židovi Dubrovnika bili su na udaru rasnih zakona NDH , Židovi se odvode u logore ( lipanj 1941 u jasenovac) pljačka se imovina, uništavaju se knjige, zapisnici i arhivi iz sinagoge. Ipak se uspjelo spasiti svitke Tore i predmete potrebne za službu u sunagogi ( danas su izloženi u muzeju u Dubrovniku).

Talijani su u jesen 1941. preuzeli vlast u Dubrovniku i deportacije su prestale, ali su 1942. osnovani logori za Židove u Kuparima (izbjeglice iz Bosne), Gružu ( nekadašnji hotel Vregg za Židove Dubrovnika) i logor na otoku Lopudu (oko 600-700 izbjeglica  pretežno iz BiH).  1943. godine  Židovi iz dubrovačkih  logora su prebačeni  u logor na otoku Rabu, koji je postojao do kapitulacije Italije, u septembru 1943, kada su ga logoraši sami oslobodili i zatim otišli u partizane ( Židovski rapski bataljun) ili u zbjegove (žene i djeca). 

Nekoliko Židova koji su ostali u Dubrovniku , su nakon kapitulacije Italije odvedeni u koncentracijske logore.  Stradalo je oko 30 Židova Dubrovnika, a neki su kasnije otišli u Izrael ili u druga mjesta.

ŽIDOVSKA OPĆINA U DUBROVNIKU DANAS

Danas u Dubrovniku postoji Židovska općina sa oko 40 članova, koju nakon smrti njenog predsjednika  dr. Brune Horovitza, uspješno vodi njegova kćerka prof.dr.Sabrina Horovitz. 

Općina sudjeluje u svim važnijim događajima, a među njima možemo spomenuti Internacionalne znanstvene konferencije u Centru za mediteranske studije Univerziteta u Zagreb( direktor prof.  Ivana Burđelez  ) "Social and cultural history of the Jews on the Eastern Adriatic coast."

U Dubrovniku se nalazi Dubrovački državni  arhiv sa najboljom  i najvećom zbirkom dokumenata , ne samo Dubrovnika nego i cijelog područja. Tu se nalaze i brojni dokumenti o Židovima u Dubrovniku. On i danas izaziva veliku pozornost istraživača, te je izašlo nekoliko novih dragocjenih publikacija.

Dubrovačka sinagoga ( osnovana 1408) druga po starosti u Europi ( Prag).Preživjela dva potresa, pogođena izravnim pogodkom na krov.

Natpis ponad jednog prozora: «budi blagoslovljen pri svom dolasku ».  I sinagoga i muzej su uvršteni u turistički program Dubrovnika.

Osnovan je  Židovski muzej sa dragocjenim predmetima iz sinagoge i zajednice. Izložena je židovska sakralna umjetnost -pergamentni svici Tore iz 14 stoljeća, tekstili, povoji za Toru, krune za Toru od istucanog srebra, molitvenici, vrećice za milodare itd.

Muzejski postav : Karmen Gagro i Antun Stoan .

Povijesni dio muzeja u suradnji s Državnim arhivom u Dubrovniku i s prof. Burdelez:

·         dokumenti o prvom  Židovu stanovniku Dubrovnika 1421 g.

·         dokumenti o nekim poznatim osobama koje su živjele u Dubrovniku

·         Popis iz 1546 Senat Dubrovnika dozvoljava Židovima da se nasele u četiri kuće i šest spremišta u tadašnjoj Lojarskoj ulici.

·         Dokument o osnivanju geta,

·         popis stradalih u potresu 1667. godine.

·         Dozvola za obavljanje prakse liječniku Amatusu Lusitanusu,

·         vjenčani ugovor iz 1641, zabrana obavljanja liječničke prakse iz 1557.

·         Uredba od 22.lipnja 1808 maršala Marmonta o ukidanju starih zakona protiv Židova- JEDNAKA GRAĐANSKA PRAVA.

Ivo Dabelić stručnjak Muzeja suvremene povijesti- period drugog svjetskog rata- najvažniji dokumenti koji se odnose na Dubrovnik:

• Proglas Rojnice, dokument što je sefardima oduzeto kada je 1941 Gestapo uzalud tražio Tore koje su bile dobro sakrivene.

• Ploča s imenima žrtava Holokausta- 27 članova (ukupno 87 članova) skrbili o 2000 izbjeglica iz Austrije, Njemačke, BiH..

• Prvo mjesto na spomen ploči je Baruh Salamon, vjeroučitelj i rabin

Zbirka židovske sakralne umjetnosti - nadragocjeniji zbirka Tora. Najstarija iz 14 stoljeća.

• Tekstili obrednog značenja-svileni  povoji za toru (mape), kaporeti

• Ukrasni zastori od španjolskog ili francuskog vunenog baršuna,

• krune tore u istucanom srebru,

• pergamentski svici tore koju su donjeli ( prema predaji) sefardi 1492 godine. Kaligrafija hebrejskih slova znatno se razlikuje od većine poznatih.

• Vrećice za milodare,

• odredbe ponašanja za vrijeme molitve,

• kožni ukrAŠENI MOLITVENICI.

Postoji dio muzeja sa dokumentima iz II. svjetskog rata, rasni zakoni, oduzeta imovina, ploča s imenima 27 žrtava Holokausta u Dubrovniku.

Židovska općina Dubrovnik 1930.:

Broj Židova u Dubrovniku prema popisima 1921., 1931. 1991. i 2001. godine

Sinagoga u Dubrovniku