Gdje sam? Skip Navigation Links Židovske općine (novo)
Ovo je probni tekst.
Radi se o židovskim općinama koje su postojale godine 1930. i osnovni podaci koji su navedeni datiraju iz tog vremena - iz publikacije koju su izdavali rabini. O žrtvama Holokausta i preživjelim Židovima u pojedinim općinama može se koristiti rubrika: Baza podataka - Žrtve i preživjeli, a literatura se može konzultirati u rubrici Baza podataka - Arhiva.

Zahvalni smo ako nam se pošalju dodatni podaci preko E-pošte.


Created by MapBuilder.net.
 


NASELJAVANJE

U Dubrovnik se Židovi naseljuju iz Drača u Albaniji, iz Italije, Španjolske, južne Italije (kada je njome zavladala Španjolska), kao i iz drugih krajeva.

Bili su porijeklom iz Ankone, Splita, Zante,Lugoa,Trsta, Ferare, Tunisa, Modene, Švicarske (Carusa) i Firence. Muška djeca su imala židovska imena ,a ženska talijanska.

Najprije su dolazili povremeno kao trgovi i novčari, a u 14. stoljeću bilo je nekoliko liječnika Židova.

knjiga

Prvi Židov koji se spominje u dokumentima Dubrovnika (1326.) bio je liječnik (Eventov,1971). Nađeni su i ugovori iz 1421. godine između židovskih trgovaca pristiglih iz Katalonije.

Židovi su se naselili u Dubrovnik početkom 15. stoljeća što se vidi iz odluke Consilia od 30. kolovoza 1407. kojom im je dozvoljeno stanovanje u Dubrovniku, ali im se zabranjuje bavljene trgovinom.

Židovi nisu u Dubrovniku bili stalni građani (cives), nego stranci (foresteri) koji se stalno nastanjuju u Dubrovniku (habitatores). Važno za dobivanje prava građanstva bila je dužina boravak u Dubrovniku.

Prema prvom popisu 1756. godine u Dubrovniku je bio 171 Židov. U vremenu od 1758. do 1770. došlo je još 8 židovskih obitelji. U 1782. ima 218 Židova, a godine 1807, kada Dubrovnik ima 6.564 stanovnika u njemu živi 227 Židova.

Židovi su bili povremeno optuživani, nosili posebne oznake. istjerivani iz grada i opet primani, osobito je bio pritisak svećenstva, a i trgovačke konkurencije. 

GETO

Dozvoljeno je naseljavanje unutar gradskih zidina, ali u određenoj gradskoj četvrti, getu (1571), uz nošenje posebnih oznaka i kapa. Geto se nalazilo na području tadašnje Lojarske ulice, s vratima na Stradun, koja su se noću zaključavala, i svi Židovi zatečeni izvan geta bili su kažnjeni. Geto je 1756. imao jedanaest kuća sa 68 duša. Izvan geta se spominje još 19 kuća sa 193 duše. Za kuće u getu su Židovi plaćali zakupnine, imali su svoju školu i sinagogu.

Židovska fontana ( poznata kao "Košer fontana) je izgrađena 1420. na ulazu u grad , blizu Geta.Ona je renoiviurana na području Pila i ukrašena lavljom glavom iz koje teče voda.

dubrovnik

ŽIDOVSKA OPĆINA, SINAGOGA, GROBLJE

 

Židovska općina  osnovana je  1539. godine.

Godine 1652. u dokumentima se spominje Congregatio seu synagoga haebreorum. Kasnije su organizirani, po uzoru na ostale građane, u bratovštinu pod imenom Scuola Haebreorum (Scuola degli Ebrei). To je bilo udruženje sastavljeno od najistaknutijih članova zajednice a imalo je Deputate koji su je predstavljai i Gestalda-predsjednka scuole. Imali su mali i veliki  Kapitul. Bili su organizirani u bratovštini slično kao vlast u Dubrovniku. Bilo je i čisto vjerskih bratovština kao Ješivat Šalom ( viša vjerska škola) i Talmud Tora (osnovna vjerska škola)

knjiga 1

Sinagoga je  osnovana 1408 .godine i druga je po starosti u Evropi,koja je još danas aktivna.  nalazi se u Via del Ghetto (današnja Žudioska ulica). Zgrada sinagoge se malo razlikuje od ostalih zgrada. To je uska dvokatna zgrada  na kojoj se jedino prozori razlikuju ( na I. katu su okruženi saracenskim lukom). Natpis nad jednim prozorom glasi: budi blagoslovljen pri svome dolasku" . Sinagoga je nekada prolazima bila povezana s ostalim zgradama. Unutrašnjost sinagoge je obnovljena 1652 godine i takva je sačuvana do danas.

Sinagoga je  preživjela dva potresa, a prilikom bombardiranja 1992 . dobila je izravni pogodak na krov,  ali je obnovljena  1997 (predsjednik dr. Bruno Horović)

Prvo groblje je osnovano oko 1400.godine, drugo  1652 , a treće 1678. Prema ugovoru  jkoji je 19.08.1652 . sklopila Universa Congregation seu Synagoga Haebreorum kupljeno je zemljište za groblje u predjelu Plloča. teren za groblje Boninovo kupljen je 1808 i tamo su preneseni svi ostaci i spomenici (200) Spomenici se mogu podijeliti natri grupe prema stilu i obliku ornamenata ( Horović, 2000) . Danas Židovska općina Dubrovnik održava groblje.

U Dubrovniku je 40 godina djelovao rabin Jakob Pardo i napisao djelo "Kehilat Jaakov", tiskano u Veneciji 1784. godine

Prema "Pinkasu Jevrejskih opština Jugoslavije" u Dubrovniku su bili slijedeći rabini

Rabi Šlomo Ohav ( 1577-1656); rabi Aharon ben David ( 1610-1656); rabi Nehemija P.Hajon ( 1688); rabi Jehuda Josef Perec; rabi Gavriel Valentin ; rabi Šlomo Lucena; rabi Jehuda sin rabi Menahema Levija (1810)

 

 

ZNAMENITI ŽIDOVI U DUBROVNIKU

 

Bilo je mnogo znamenitih Židova. Među njima se osobito spominju Amatus Lusitanus, liječnik i anatom i Jacobus Flavious Evorenzis (Didacus Pyrrhus), poznati pjesnik.  Oni su došli u Dubrovnik oko 1555 nakon izgona iz Ankone .

Pravo ime Amatusa Lusitanusa bilo je Juan Rodrigues ( iz Portugala). U Dubrovniku je bio od 1555-1558.Napisao je  djelo "Curatorium medicinalium" u kojem opisuje prilike u Dubrovniku. Uživao je veliki ugled kao liječnik.

Jacobus Flavious Evorenzis- Didacus Pyrrhus bio je poznati pjesnik. Bio je postavljen za učitelja humanističkih jezika i literature u dubrovaćkoj školi i djelovao je u Dubrovniku oko 50 godina te imao veliki utjecaj na hrvatske pjesnike. Konzul za Hercegovinu bio je Židov, a obitelj Goduto je imala taj naslov u Valoni.

O znamenitim  Židovima u Dubrovniku piše i prof. dr. Sabrina Horović, predsjednica Židovske općine u Dubrovniku u članku : The Jewish community of Dubrovnik, its oresent and its past ( Voice 3, 2000) te osim gore navednih spominje i Salamona Oefa ( briojni religizni komentari) i njegovog nećaka Rabi Aaron Coena , teološkog pisca. Spominje se i rabin Jakob Pardo.


OPTUŽBE ZA RITUALNA UMORSTVA

 

U analima Dubrovnika iz 1502. godine nađeni su podaci o optužbi Židova za ubojstvo neke žene. Među optuženima bio je i liječnik Mozes. Nakon iznuđenog priznanja pod mukama, sedmorica su osuđena na smrt.

Svećenstvo je tada tražilo progonstvo Židova iz Dubrovnika, ali je senat dozvolio da ostanu oni koji se bave trgovinom ili liječničkim zvanjem (naredba od 4. 5. 1515).
Na intervenciju sultana Sulejmana II. Židovi su već 1516. primljeni natrag, da bi ponovno bili protjerani 1545. godine. Nakon toga opet intervenira turski sultan.

Židovi su ponovno optuženi za ritualno umorstvo 1622. godine. Optužen je Izak Jerušun za umorstvo jedne djevojčice, i osuđen na 20. godina zatvora, ali je već nakon 2 godine i 8 mjeseci pušten iz zatvora pod uvjetom da napusti Dubrovnik.


Pojačavaju se protužidovske mjere i Židovi se iseljavaju tako da su od 50 muškaraca, starijih od 14 godina ostale samo četiri obitelji. Godine 1633. Židovima se ponovno dozvoljava dolazak u Dubrovnik.

Dubrovnik je 6.4. 1667. pogođen jakim potresom u kojem je poginulo i 39 Židova

 

POPISI ŽIDOVA U DUBROVNIKU

Nakon optužbe za umorstvo  1662.  su svi Židovi bili blokirani u getu i nisu smjeli otići izvan grada. Tom je prilikom Senat napravio popis u kojemu se navode imena "glava" 47 židovskih obitelji:

Abenun, Arari, de Alva, Abentar, Abentur, Aslanus, Baruch, Benun, Ben Natan, Ben Habit, Danon, Israel, Coen, Lumbrozo, Lanciano, Camargo, Chavilio, Maestro, Oef, Pernica, Salom Senior, Servadio, Speriel i Uziel.

Prema popisu iz 1756 .u Dubrovniku ima 171 Židov, 1782. godine  ima 218 Židova . Godine 1799. bila su 42 židovska domaćinstva sa 209 članova , od toga 38 kršćanskih sluga i sluškinja ( Šundrica 1971).

Godine 1807, kada Dubrovnik ima 6.564 stanvnika, u njemu živi 227 Židova (Stulli,1989)

Dalmatinski guverner je 1816. godine (Austro-Ugarska) naredio crkvenim vlastima da točno vode matične knjige. Tada je židovska općina u Dubrovniku napravila listu svojih članova, njih 308.  Popisane obitelji i broj „duša“ u njima su slijedeće:

Angel (3 „duše“), Aser (2), Ascoli (7), Amona (1), Ambonnetti (17), Cerf (2), Citanova (2), Benedetto (1), Bolafia (2), Erenfeld (1), Fermo(5), Janni (10), Campos (6), Cohen (1), Constantin (12), Cusin (2), Castro(1), Consolo (1), Luzzena (19), Levi (5), Mandolfo (47), Maestro (26), Navarro (1), Pardo (24), Penso (6), Russo (7), Tolentino (35), Terni (21), Valenzin (29), Vitale (9), Viterbi (1) i Volterra (2).

Vidljivo je, dakle, da su u Dubrovniku ostale samo dvije obitelji iz popisa 1622. godine : Maestro i Coen i da se broj Židova u Dubrovniku za 200 godina povećao samo za 60 osoba.


 

 

ZANIMANJA I GOSPODARSKA DJELATNOST

Židovi su u Dubrovniku bili angažirani u novčarstvu i trgovini, osobito s Apulijom i Anconom, te albanskim lukama Valonom i Lješom. Posrednici su u trgovini s balkanskim središtima: Sofijom, Skopljem i Sarajevom. Imali su carinske povlastice u luci.

Po zanimanju su bili obrtnici, trgovci na malo i na veliko, posrednici-sensali, bila su 2 rabina, 2 učitelja, bilo je preprodavača pa i slugu. Imali su krojačke radnje, bavili su se proizvodnjom tjestenina i sapuna.

Sudjelovali su i u otkupu ljudi iz turskog ropstva.Trgovalo se najviše kožom, vunom, gunjevima, tkaninama, neko vrijeme i solju, ali je Židovima bila zabranjena trgovina živežnim namirnicama.

Židovima se tek 1714. dopušta otvaranje trgovine živežnim namirnicama. Imali su u Dubrovniku razne radionice, a kasnije se pojavljuju kao knjižari, krojači, klobučari. Godine 1739. ima 10 vlasnika dućana, a od 1744. do 1759. ima 15 Židova koji su suvlasnici brodova. Bilo je liječnika, činovnika, pjesnika itd.

U 17. stoljeću u Dubrovniku dolazi do recesije, čemu je doprinijelo i otvaranje splitske luke.

 

HOLOKAUST

Židovska općina u Dubrovniku imala je 1941. godine 112 članova ( 83 u samom Dubrovniku). U tu su se malu općinu na Jadranskoj obali počeli slijevati  židovske izbjeglice od nacizma iz Evrope. Već je sredinom 1941. bilo u Dubrovniku oko 1.600 izbjeglica, a davana je pomoć i logorima u Čapljini i Gackom gdje su bili smješteni izbjeglice iz Austrije i Njemačke.

No i Židovi Dubrovnika bili su na udaru rasnih zakona NDH , Židovi se odvode u logore ( lipanj 1941 u jasenovac) pljačka se imovina, uništavaju se knjige, zapisnici i arhivi iz sinagoge. Ipak se uspjelo spasiti svitke Tore i predmete potrebne za službu u sunagogi ( danas su izloženi u muzeju u Dubrovniku).

Talijani su u jesen 1941. preuzeli vlast u Dubrovniku i deportacije su prestale, ali su 1942. osnovani logori za Židove u Kuparima (izbjeglice iz Bosne), Gružu ( nekadašnji hotel Vregg za Židove Dubrovnika) i logor na otoku Lopudu (oko 600-700 izbjeglica  pretežno iz BiH).  1943. godine  Židovi iz dubrovačkih  logora su prebačeni  u logor na otoku Rabu, koji je postojao do kapitulacije Italije, u septembru 1943, kada su ga logoraši sami oslobodili i zatim otišli u partizane ( Židovski rapski bataljun) ili u zbjegove (žene i djeca). 

Nekoliko Židova koji su ostali u Dubrovniku , su nakon kapitulacije Italije odvedeni u koncentracijske logore.  Stradalo je oko 30 Židova Dubrovnika, a neki su kasnije otišli u Izrael ili u druga mjesta.

 

ŽIDOVSKA OPĆINA U DUBROVNIKU DANAS

Danas u Dubrovniku postoji Židovska općina sa oko 40 članova, koju nakon smrti njenog predsjednika  dr. Brune Horovitza, uspješno vodi njegova kćerka prof.dr.Sabrina Horovitz. 

Općina sudjeluje u svim važnijim događajima, a među njima možemo spomenuti Internacionalne znanstvene konferencije u Centru za mediteranske studije Univerziteta u Zagreb( direktor prof.  Ivana Burđelez  ) "Social and cultural history of the Jews on the Eastern Adriatic coast."

U Dubrovniku se nalazi Dubrovački državni  arhiv sa najboljom  i najvećom zbirkom dokumenata , ne samo Dubrovnika nego i cijelog područja. Tu se nalaze i brojni dokumenti o Židovima u Dubrovniku. On i danas izaziva veliku pozornost istraživača, te je izašlo nekoliko novih dragocjenih publikacija.

Dubrovačka sinagoga ( osnovana 1408) druga po starosti u Europi ( Prag).Preživjela dva potresa, pogođena izravnim pogodkom na krov.

Natpis ponad jednog prozora: «budi blagoslovljen pri svom dolasku ».  I sinagoga i muzej su uvršteni u turistički program Dubrovnika.

Osnovan je  Židovski muzej sa dragocjenim predmetima iz sinagoge i zajednice. Izložena je židovska sakralna umjetnost -pergamentni svici Tore iz 14 stoljeća, tekstili, povoji za Toru, krune za Toru od istucanog srebra, molitvenici, vrećice za milodare itd.

Muzejski postav : Karmen Gagro i Antun Stoan .

Povijesni dio muzeja u suradnji s Državnim arhivom u Dubrovniku i s prof. Burdelez:

·         dokumenti o prvom  Židovu stanovniku Dubrovnika 1421 g.

·         dokumenti o nekim poznatim osobama koje su živjele u Dubrovniku

·         Popis iz 1546 Senat Dubrovnika dozvoljava Židovima da se nasele u četiri kuće i šest spremišta u tadašnjoj Lojarskoj ulici.

·         Dokument o osnivanju geta,

·         popis stradalih u potresu 1667. godine.

·         Dozvola za obavljanje prakse liječniku Amatusu Lusitanusu,

·         vjenčani ugovor iz 1641, zabrana obavljanja liječničke prakse iz 1557.

·         Uredba od 22.lipnja 1808 maršala Marmonta o ukidanju starih zakona protiv Židova- JEDNAKA GRAĐANSKA PRAVA.

 

Ivo Dabelić stručnjak Muzeja suvremene povijesti- period drugog svjetskog rata- najvažniji dokumenti koji se odnose na Dubrovnik:

  • Proglas Rojnice, dokument što je sefardima oduzeto kada je 1941 Gestapo uzalud tražio Tore koje su bile dobro sakrivene.

  • Ploča s imenima žrtava Holokausta- 27 članova (ukupno 87 članova) skrbili o 2000 izbjeglica iz Austrije, Njemačke, BiH..

  • Prvo mjesto na spomen ploči je Baruh Salamon, vjeroučitelj i rabin

 

Zbirka židovske sakralne umjetnosti - nadragocjeniji zbirka Tora. Najstarija iz 14 stoljeća.

  • Tekstili obrednog značenja-svileni  povoji za toru (mape), kaporeti

  • Ukrasni zastori od španjolskog ili francuskog vunenog baršuna,

  • krune tore u istucanom srebru,

  • pergamentski svici tore koju su donjeli ( prema predaji) sefardi 1492 godine. Kaligrafija hebrejskih slova znatno se razlikuje od većine poznatih.

  • Vrećice za milodare,

  • odredbe ponašanja za vrijeme molitve,

  • kožni ukrAŠENI MOLITVENICI.

 

Postoji dio muzeja sa dokumentima iz II. svjetskog rata, rasni zakoni, oduzeta imovina, ploča s imenima 27 žrtava Holokausta u Dubrovniku.

dubrovnik žrtve

 

 

Židovska općina Dubrovnik 1930.:

Židovska općina osnovana godine 1538.
Židovsko groblje osnovano u 15. stoljeću 
Sinagoga izgrađena u 15. stoljeću, obnovljena u 17. stoljeću 
Broj članova općine 193045
Broj "duša" (članovi i njihove obitelji)101
Broj djece u školama13
Predsjednik Židovske općineJosip Mandl
Potpredsjednik Židovske općineMoši Tolentino
Hevra kadiša, predsjednikdr. Vilim Viola
RabinAvram Romano
Židovsko Kulturno društvoMoritz Ferera


Broj Židova u Dubrovniku prema popisima 1921., 1931. 1991. i 2001. godine



Sinagoga u Dubrovniku