Doseljavanje U Karlovcu, koji je bio značajno vojno i trgovačko sjedište, Židovi se naseljavaju i ranije nego što je osnovana Židovske općine 1852. godine. Smatra se da je jedan od prvih Židova bio Neufeld -trgovac kožom, a kasnije se bavio novčarskim poslovima. Neki su se naselili na obali rijeke Kupe u području koju su zvali Židovska varoš. Smatra se da to ipak nije bio geto, jer su u njemu stanovale i druge narodnosti. Tu su bila skladišta i trgovine, pa i kuće u vlasništvu Židova, kao i "plac" za poljoprivredne proizvode. Na relatuivno velikom području , koje je bilo slabo naseljeno , Židovi su živjeli u 55 naselja najviše u Karlovcu. Tako je 1785 . godine bio samo 41 Židov , ali se njihov broj znatno povećava - 1880. bilo je 905 Židova. Nakon naredbe o promjeni židovskih imena (1787) u Karlovcu se javljaju imena: Brajer, Vajs i Kon (prema Pinkasu). U Karlovcu su bile slijedeće židovske obitelji: Alter, Bahrah, Gotlib, herman, Vasertal, lederer, Mozes, Nojfeld, Frojlih, Kramer, Rajner, Špicer. Doselili su se iz Mađarske, češke i Slovačke Položaj Židova se u vrijeme Napoleona (provincija "Ilirija") se poboljšao, ukinute su tolerancijske takse i druge diskriminatorne mjere, ali su one vraćene nakon povratka Austrougarske u ta područja. Židovi su podupirali hrvatski Ilirski pokret npr. liječnik i pisac Sigmund Kaper (1821-1879). Židovska općina, sinagoga, groblje Trgovac Filip Rajner ( 1826-1898) koji se nazivao i hrvatskim nacionalistom "Mojsijeve vjere". On je bio predsjednik Židovske općine oko 35 godina. Zalagao se za asimilaciju Židova pa je utjecao i na zatvaranje židovske škole, ali je zaslužan za dobrotvorni rad, stipendije, zadužbine, a u njegovo vrijeme je izgrađena velika sinagoga (1870.godine). Sinagoga je izgrađena u neorenesansnom i neogotičkom stilu, posvećena je 1871.godine, U sinagogi su bile orgulje. U II. svjetskom ratu zgrada sinagoge bila je klub za radnike ili skladište. poslije rata zgrada je prodana, srušena i na njenom mjestu je podignuta nova zgrada Dom kukture. Vatroslav Rajner bio je zamjenik gradonačelnika u Karlovcu. Predsjednici općine su bili: Eduard lederer, Filip Rajner, dr. Miroslav Štern, dr. Vatroslav rajner i Josip rendeli nakon II. svjetskog rata ( odselio u Izrael 1948.) Rabini su bili : Aron Rajk ( 1853-1876), dr. S.Gelbhaus (1876-1883) . Jedno vrijeme je umjesto rabina službu vodio kantor Josip Josipović. Dr.Gavro Schwarz bio je rabin od 1876. do 1903. a ranin J. Drobinski (1901-1903). Dr. Bernard Šik bio je rabin od 1903-1936 , a nakon njega službu su vodili Dojč i David Melzl ( kantor) ubijen u Holokaustu. Židovsko groblje bilo je u podnožju tvrđave Dubec. Hevra kadiša ( osnovana 1825.godine) sagradila je novo groblje 1891.godine. Prvi predsjednik bio je Mihael Brajer, trgovac. Društvene organizacije U Karlovcu su djelovala dobrotvorna drupštva i ustanove za pomoć siromašnim udavačama i vjerskim službenicima. Gospojinsko društvo imalo je predsjednicu terezu Rajner i Dragu Vajs. Osnovano je i društvo za organiziranje ljetovanja djece ( po uzoru na Zagreb). Omladinske organizacije su djelovale pod utjecajem Bernarda Šika, mladog rabina iz Slovačke, On je 1911. osnovao Karlovačku židovsku omladinu sa cionističkom orijentacijom ( članovi Enhalcer, herlinger, Gros, Poljokan i drugi). Židovi su sudjelovali u kulturnom životu grada: amaterskom kazalištu, muzičkom udruženju "Zora", pjevačkom društvu Zora ( David Meisel), društvu za ilepšavanje izgkeda grada, muzičkoj školi, šahovskom klubu (kantor Izidor Gros), nogometnom klubu Olimpija ( Bruno Enhalcer i Bogdan Herlingen). Lisander Reich imao je veliku knjižaru koja je utjecala b+na kulturni život i potporu učenika. Gospodarske aktivnosti
Židovska općina Karlovac 1930.:
|