Doseljavanje
Prema nekim podacima naseljavanje je počelo već krajem 17.stoljeća ( izvan gradskih zidina. Već za vrijeme generala Becka pojavljuju se židovski trgovci koji opskrbljuju odijelima krajiške vojnike. Kasnije u Koprivnicu dolaze putujući trgovci iz Burgenlanda, (osobito mjesta Šchlaining) i obično se vraćaju krajem tjedna kući. Na kon patenta o toleranciji Židovi se znatnije doseljavaju.
Naseljavanje je počelo najprije u selu Drnje u kojemu još i danas postoji «Žido-varoš»- ostatak nekadašnjeg geta.
U Koprivnicu se 1800. godine naseljavaju četiri obitelji, sa 13 članoiva koji su za dozvolu boravka plačali 20 forinti.
Tek 1851. počinje znatniji dolazak aškenaških Židova porijeklom iz Schleininga i Češke i Moravske ( Leopold Hirschler, Samuel Rosenberg, Marcus Schwarz, Heinrich Rosenberg, Josef Hirschler, Ignac Heinrich, Leopold Kovel Kollmann, S.L. Risenberger, Jakob Kollmann, Lowy, Adolf Eisenstadter, Jakob Stern, Mavro Wolf, Šimun Lobl i Moša Grunwald). U vrijeme I. svjetskog rata doseljava se i nekoliko sefardskih obitelji (Albahari,Perera, Finzi).
Židovska općina
Pretpostavlja se da je židovska općina osnovana oko 1850.godine, što se veže uz postojanje matice rođenih i vjenčanih iz 1850.godine. Statut općine donesen je na njemačkom jeziku 1879.godine.
Groblje je osnovano oko 1842 godine, izvan grada. Na Varaždinskoj censtri izgrađena je i mrtvačnica i stan za grobara.
Predsjednici općine su bili: Žak Hiršler ) trgovac žitom) Arnold Pulgram (Folgram) ( advokat), Milan Rajh (tzrgovac)
Sinagoga i rabini
Sinagoga je izgrađena 1875. u Svilarskoj ulici (projekt Julije Deutsch) i uz nju i vjerska škola. Nadograđena je 1937. (Slavko Lowy). U sinagogi je za vrijeme NDH bio magazin i neko vrijeme zatvor za taoce. Orgulje i dio predmeta iz sinagoge su spašeni (nalaze se u Muzeju grada Koprivnice, izložbe). Zgrada sinagoge nije srušena ali nije u funkciji ,1996. postavljena je spomen-ploča.
Rabini
Hessel (1887) , Arpad Hirschberger (1914 iz Češke) Lazar Marguiles (1919), zatim imaju gostujuće rabine : dr. Engela iz Križevaca, L.Deutscha iz Ludbrega i dr. M.Kaufmanna iz Virovitice, a 1924. dolazi dr. Izrael Kohn, ubijen u logoru.
KantorPrvi rabin bio je Josip Herlinger, zatim Simoni su bili Lofler, Hoffmann, Josip Spiegler i od 1915. Nadkantor Leon Wolfensohn (Ukrajina) poznat po organizaciji muzičkih događanja u Koprivnci. Ubijen je u logoru. Gabaj je bio Artur Kolman.
Groblje
Židovsko groblje je osnovano na Varaždinskoj cesti i izgrađena je mrtvačnica te stan za grobara. Spomen obilježje iz I. svjetskog rata, i 1975. spomen-obilježje za 214 žrtava logora. Danas na ulazu u groblje, umjesto stare mrtvačnice, stoji spomenik u obliku portala ( 2001).
Najstariji spomenici su iz 1867. godine ( Samuel Kohn i Heinrich Hirschl) a ima umjetnički vrijednih spomenika i grobnica. Posebno spomen obilježje podignuto je poginulim Židovima u I. svjetskom ratu ( Viktor Hirschler, Vlatko Štern, Jakob Reich, Emil Schwarz, Milan Steiner, Emil Steiner , Rudolf Weiss, Arnold Hirschl i Emanuel Lang). Nakon II. svjetskog rata spoemnik je proširen žrtvama Holokausta (214).
1941 godine počela je devastacija gtoblja i mnogi su spomenici srušeni i oštećeni.
Gospodarska djelatnost
U Koprivnci se može pratiti postepeno uključivanje Židova u gospodarske tokove, najprije ka0 malih trgovaca a kasnije veletrgovaca , osnivača tvronica i banaka.Godine 1921 .osnovali su trgovačku udrugu ( i za druge građane).
U Koprivncici su Židovi bili poznati trgovci, ali i osnivači tvornica :
Tvornica soda vode (Lowy), tvornica umjetnog leda (Gross) tvornica ulja (Braun), tvornica likera (Fisher i Worthmann); ugljenokop Lepavina ( O.i A. Schwarz), eksploatacija šljunka na Botovu (Singer), kemijska industrija «Danica» osnovana je 1907. sa glavnicom od tri milijuna (ravnatelj Adolf Schwarz-Daničić) Osnovana je tvornica superfosfata i sumporne kiseline. Paromlin osnovan je 1907. (M. Schwarz., I.Schwarz, F. Reich, Š.Reich i Ignac Gross).
Bilo je dosta obrtnika i slobodnih zanimanja - mesara, obućara, krojača, limara itd. Židovi su bili zaposleni i u upravnim službama. Bavili su se izvozom tkanina i poljorivrednih proizvoda.
Gradska štedionica osnovana je 1876. a Pučka štedionica (1895) uz židovski kapital.
Mnogi poznati znanstvenici , liječnici, advokati, arhitekti (Hugo Schwarz, Zoltan Selinger i Slavko Lowy) , muzičari (Milan Graf) i drugi istaknuti intelektualci su porijeklom iz Koprivnice, a Židovi su u Koprivnici bili i gradonačelnici (Ivica Hirschl) , gradski zastupnici, direktori banke itd. Kantor Leon Wolfensohn bio je dirigent Hrvatskog pjevačkog društva «Podravac» (ubijen u logoru).
Društveni život
Poznate purimske zabave organizirali su Židovsko gospojinsko društvo i Židovska omladina, a bogati se društveni život odvijao u hotelima «Car» (Samuel Schwarz) i «Križ» (Mavro Hirschl). Dr.Željko Selinger osnovao je «Kazališno i literarno društvo Koprivnica», bila su brojna omladinska društva, osobito cionistička (Hatscija presjednik Šandor Singer), Cherut predsjednik B.Heinrich). Leon Wolfensohn bio ie dirigent i zborovođa Hrvatskog pjevačkog društva "Podravac" a u pjevačkom društvu "Domoljub" predsjednik je bio Wilim Grunwald.
Cionistuički druištvo "Obnova" osnovano je već 1918 godine (David Dojč i Lav Fišer). Kasnije j e na čelu Mjesne cionističke organizacije bio Slavko Hirschelr.
Postojao je Židovski klub i biblioteka
Predsejdnik Hevre Kadishe (1930) bio je Adolf Scheyer, a Gospojinskog društva Adela Scheyer. Predsjednica WIZO bila je Ruža Hirschler. Na čelu Dobrotvornog društva jevrejskih žena bila je Hermona Ajzenštajn (podaci Pinkas) a vođa omladine bio je Željko Rozenberger.
Premas podsacima (Pinkas) postojala je zgrada sa uredima i salom za sjednice, a do 1918 postojala je i škola pa i "heder" za proučavanje Tore.
Holokaust
U Koprivnici je otvoren je prvi ustaški u tvornici kemikalija "Danica", u koji su poslani koprivnički ( i drugi) Židovi. U prosjeku je u logoru Danica bilo oko 3.000 zatočenika (muškaraca,žena i djece). Među prvim zatočenicima bio je dr. Željko Selinger. Već 23/24 srpanj 1941 svi su koprivnički Židovi ( 213) odvedeni u logo Danica, a zatim preko zagreba u Gospoić. Iz Gospoća su muškarve odveli u Jasenovac, a žene i djecu najprije u Kruiščicu (Bosna) a zatim u Loborgrad odakle su poslane 8.srpnja 1942 u Auschwitz. Vratilo se samo njih 18.
Ukupno na listi (privremenoj) ima 253 žrtve Holokausta u Koprivnici. Spasili su s eneki koji su na vrijeme pobjeglu, bili u mješovitom braku ili u zarobljeničkom logoru.
Neki od preživjelih su otišli u Izrael.
U logor su dovedeni i židovski omladinci ( 165 njih 29. i 30.svibnja 1941), učenici srednjih škola i studenata pod izlikom da idu na "vršenje đačke radne službe u trajanju od 8 tjedana".
Već u mjesecu srpnju počinje zatvaranje logora i zatvorenici su poslani u logor u Gospiću , ali i taj logor nije dugo trajao. Zatočenici su masovno likvidirani ili odvedeni u druge logore.
U jednoj takvoj likvidaciji u logoru Jadovno na Velebitu stradali su i židovski omladinci dovedeni iz Danice. Spasilo se samo njih desetak koji su poslani na radove u Gospiću, no i oni su kasnije gotovo svi stradali.
U Koprivnici se održava komemoracija kod spomenika - ulaza u logor Danicu, u Židovskoj općini U Zagrebu je postavljena memorijalna ploča sa imenima ubijenih omladinaca, a to je učinjeno i u Izraelu ( slika).
Židovska općina u Koprivnici ima dugu tradiciju. Iako je većina njezinih članova ubijena u Holokaustu, općina i danas postoji pod predsjedništvom dr. Krešimira Švarca, jednog od rijetkih preživjelih.
