Udruga osoba koje su preživjele Holokaust u Hrvatskoj

Udruga preživjelih Holokausta u Hrvatskoj (Association of Holocaust survivors in Croatia)

osnovana je 2001. godine, po uzoru na slične udruge u svijetu i član je Evropske organizacije

(EUAS- European organization of Holocaust survivors) sa sjedištem u Amsterdamu

i Svjetske federacije (WFJCSH - World Federation of Jewish Child Survivors of the Holocaust) sa

sjedištem u SAD.

Adresa

Udruga Holokaust preživjelih u Hrvatskoj 

10000 Zagreb, Palmotićeva 16.
Telefon: 385 1 4835 142 i 48 25 147, fax 48 35 141
Mobilni telefon 091 49 22 692
E-mail: udruga.prezivjelih.holokausta@zg.t-com.hr ili melita.svob@gmail.com
WEB: www.cendo.hr

Udruga  je samostalna organizacija kojoj je Židovska općina u Zagrebu stavila na raspolaganje prostorije (na III. katu) u Palmotićevoj 16Udruga je upisana u registar udruga Gradskog ureda za opću upravu, te ima, uz zadaće ,koje je preuzela kao član WFJCSH, još i druge djelatnosti , sukladne specifičnim uvjetima i potrebama svog članstva.

Udruga Holokaust preživjelih u Hrvatskoj okuplja ne samo osobe koje su bile u dječjoj dobi u vrijeme Holokausta, već sve preživjele koji danas žive u Hrvatskoj, u oko 60 naselja,  okupljenih u 10 židovskih općina od kojih je najveća u Zagrebu.Osobe koje su preživjele Holokaust su često  posljednji predstavnici nekad razvijenih židovskih općina  (30) koje su uništene u Holokaustu (20) (vidi rubriku Židovske općine).

Na sjednici Skupštine udruge 28.V.2007. izabrani su slijedeći organi Udruge:

Izvršni odbor : dr. Švob Melita, dr. Nada Reiner, Atijas Jakica (+) Auslender Drago i Altarac-Hadjiristić Mira.

Nadzorni odbor: dr. Weisz-Maleček Rene, Auslender Bjanka i Pintarić Lea.

Predsjednica Udruge je dr. Švob Melita.

Dr. Švob Melita je potpredsjednica WFJCSH (Svjetske organizacije preživjelih) sa sjedištem u New Yorku ,koja ima i slijedeće zadatke:

Kronologija  nastanka i aktivnosti Udruge preživjelih Holokausta u Hrvatskoj

Do osamostaljenja Hrvatske rad u Židovskim općinama nekadašnje Jugoslavije bio je centraliziran i koordiniran od Saveza Jevrejskih opština u Beogradu. Sva je dokumentacija bila sakupljena u Jevrejskom istorijskom arhivu i muzeju u Beogradu, a isto tako i fondovi, istraživanja, publikacije itd.Židovi u Jugoslaviji, kao i u drugim komunističkim zemljama Istočne Evrope nisu dobivali individualnu pomoć, penzije, odštete, reparacije, povrat otete imovine itd, koje su dobivali Židovi koji su preživjeli Holokaust, a žive u zemljama Zapadne Evrope, Izraelu i drugdje.Ako su i primali neku pomoć ona je bila dijeljena  preko humanitarnih organizacija.

Raspadom Jugoslavije i padom komunizma prilike se mijenjaju, ali postepeno,

Najprije su  dugo vremena Židovi u Istočnoj Evropi imali drugi tretman i manje potpore, manje penzije , a u mnogim zemljama, pa i Hrvatskoj nije im još vraćena imovina.

U nekadašnjim republikama Jugoslavije, koje su sada postale samostalne države, organiziraju se Koordinacije židovskih općina, pa tako i u Hrvatskoj.

Za osobe koje su preživjele Holokaust  organizirala je 1995.  socijalnu anketu u Židovskoj općini u Zagrebu  dr. Melita Švob,  tada još istraživač u Institutu za migracije i narodnosti u Zagrebu.

Anketa je značajna ne samo zbog rezultata koji su pomogli u sakupljanju podataka i organiziranju socijalnog rada, već i zbog sudjelovanja velikog broja volontera, od omladinaca do penzionera, socijalnog odbora i radnika, te potpore JOINT-a (Bar-Chaim)

Anketa je kompjutorski obrađena i tada je započela dragocjena i uspješna suradnja s ing. Zoranom Mirkovićem, koja je rezultirala osnivanjem baze podataka za žrtve Holokausta u Hrvatskoj, u kojoj se nalazi oko 20.000 imena. Osnivanje baze su poduprle i međunarodne organizacije.

U studenom 1997. Vlada Republike Hrvatske imenovala je Povjerenstvo za istraživanje povijesnih činjenica o sudbini imovine nacističkih žrtava, u koje je uključila dr. Melitu Švob, višeg znanstvenog suradnika u Institutu za migracije i narodnosti .koja je bila na taj nači sudionik u međunarodnih akcija, sudjelovala na konferencijama ( Stockholm, Vilnius, itd), dobivali sve relevantne podatke i materijale itd.

To je bilo vrijeme kada se po prvi puta otvorila mogućnost da i Židovi, koji žive u zemljama nekadašnje komunističke Istočne Evrope, dobiju individualnu potporu, penzije i eventualne odštete za boravak u logorima.

1998. je osnovan Fond za «potrebne» Židove u istočnoj Evropi sredstvima švicarskih banaka, iz računa koje su imali Židovi, a koje su banke tajile pedesetak godina. Zbog toga je taj fond nazvan «Švicarski fond», a distribuciju je preuzela Svjetska organizacija za restituciju i njen izvršni direktor Eli Spanic, porijeklom iz Hrvatske.U Hrvatskoj je organiziran posebni Odbor čiji je predsjednik bila Sanja Tabaković, a direktor Melita Švob. Uvjeti rada su bili strogo propisani, isplate su išle preko banaka, a relativno mala (ali dragocjena) svota još se dijelila u nekoliko rata.

Trebalo je, ne samo pronaći osobe koje su preživjele Holokaust, a živjele u šezdesetak mjesta u Hrvatskoj, već i privoljeti ih da ispune formulare, predaju dokumente, otvore račune u bankama, a osobito uvjeriti njihov ponos da je taj novac njihovo pravo.

Broj osoba koje su primile Švicarski fond 1998/1999 u Hrvatskoj bio je 959 ili preko 90% preživjelih.

Na kraju akcije smo u Osijeku 22.9.1999. organizirali Konferenciju i Seminar o Švicarskom fondu na kojoj su prisustvovali, uz ostale uzvanike, i Holokaust preživjeli te direktor Švicarskog fonda Rolf Bloch, inače predsjednik Švicarske židovske organizacije, na čiju inicijativu se i osnovao taj Fond.

Za potrebe Švicarskog fonda i za dobivanje drugih potpora, započeo je intenzivni rad na sakupljanju podataka i dokumenata o žrtvama Holokausta u Hrvatskoj, za koje su najvažniji izvori bili u Židovskoj općini u Zagrebu, Jevrejskom arhivu u Beogradu , Državnom arhivu u Zagrebu, ali i drugim institucijama, te dokumenti koje su preživjeli uspjeli sačuvati kroz cijelo vrijeme svog stradanja.Podaci Švicarskog fonda i kasnijih akcija npr. CEEF penzija Claims conferencije, pomoći za one koji su bili u koncentracijskim logorima i sl. nalaze se u posebnoj Arhivi udruge Holokaust preživjelih.

Osnovana je kompjutorska baza podataka o žrtvama Holokausta u Hrvatskoj u Istraživačkom i dokumentacijskom centru Cendo, u uskoj suradnji sa osobama koje su preživjele Holokaust. U radu na bazi sudjelovali su i brojni omladinci Židovske općine koji su tako imali priliku i da se upoznaju sa svojom prošlošću i tragedijom Holokausta.

Baza se sada nalazi na Internetu (na našoj WEB stranici cendo.hr )

i još uvijek se dopunjuje jer postoji mogućnost upita i slanja dodatnih informacija ili ispravaka.Ostvarena je uspješna suradnja sa Yad Vashemom, te će naši podaci biti sastavni dio njihove velike baze o žrtvama Holokausta, također dostupne na Internetu.

O Holokaustu i preživjelima se pišu brojnu članci i referati na domaćim i stranim simpozijima i konferencijama, radi se na projektima, surađuje se sa Yad Vashemom u Izraelu i drugim institucijama, a tri knjige su publicirane u CENDU. (vidi «bibliografija i projekti» na WEB stranici www.cendo.hr)

Organizirano je nekoliko velikih izložbi o Holokaustu u inozemstvu (Strasbourg, Amsterdam) i u zemlji u povodu obilježavanja Dana sjećanja na Holokaust, ili prigodom organiziranja konferencija.

Organizirana je , nakon 10 godina, nova socijalna i zdravstvena anketa 2005. godine za osobe koje su starije od 65 godina ( preživjeli Holokausta), ovaj puta u cijeloj Hrvatskoj, osobito u židovskim općinama Zagreba, Rijeke, Splita i Osijeka. Napravljena je

posebna publikacija o anketi i CD na hrvatskom i engleskom jeziku

( podaci dostupni na Web-u www.cendo.hr)

Udruga je organizira brojne sastanke, druženja, predavanja, izložbe, posjete drugim zajednicama, povijesnih spomenicima, te sudjeluje u komemoracijama žrtvama Holokausta ( Đakovo, Jasenovac,Čakovec  i dr.).

Važna su i međunarodna i međugeneracijska druženja, suradnja sa Domom Lavoslav Schwarz, drugim općinama u Hrvatskoj i u susjednim zemljama, kulturne priredbe, izleti, bazari, darivanja paketa za Hanuku i mreža volontera koja je važna pomoć u radu socijalne radnice na terenu.

Jedna od najvećih akcija u posljednje vrijeme je organiziranje «Zimovanja» za osobe koje su preživjele Holokaust. Već četvrtu godinu organizira se u siječnju 7-dnevni boravak u hotelu Kristal u Opatiji i svake godine je sve veći broj učesnika (50,60,80,100).

Zimovanje ima kulturne i rekreacijske sadržaje koje većinom organiziraju volonteri i učesnici, uz pomoć općina, osobito Židovske općine u Zagrebu i Rijeci, te fondova Claims konferencije («Caffe Europe» fond),  JOINT-a , Savjeta nacionalnih manjina i drugih.

Snimljeni su filmovi «Opatija» za 2007,2008 i 2009 i 2010 koji su promovirani, a DVD podijeljen učesnicima, donatorima i drugim zainteresiranima.

Izvještaj sa WEB stranice:

Od akcija u posljednje vrijeme možemo spomenuti:

• Rekreativnu gimnastiku pod vodstvom Mire Kern ( 2 puta tjedno)
• Kompjutorsku radionicu sa tečajevima kompjutora
• Internet caffee
• Arhiv ( dostupan i na Internetu)
• Čitaonicu sa domaćim i stranim časopisima i publikacijama
• Zimovanje na Jadranu
• Međunarodne konferencije Holokaust preživjelih u Zagrebu (2006 i 2008)
• Izdavanje E-novina na Internetu ( prvi broj povodom konferencije 2008) dostupnih na www.cendo.hr
• Intenzivna suradnja sa drugim organizacijama, koja je rezultirala proširenjem uvjeta za dobivanje CEEF penzija i drugih fondova, te najnovije, izjednačavanjem potpore (CEEF penzije) za sve preživjele Holokausta bez obzira u kojoj zemlji Evrope danas žive.

Predavanje Miriam Aviezer iz yad Vashema

Druženje u Opatiji

Druženje u Opatiji