12.10.2013. 20:54 |
Dani Hrvatskog državnog arhiva
|
prenosimo sa WEB stranice Ministarstva kulture RH
10.10.2013. - Svečanost obilježavanja Dana Hrvatskoga državnog arhiva i stogodišnjice izgradnje Kraljevske sveučilišne biblioteke i Kraljevskoga zemaljskog arhiva, zgrade u kojoj je sada smješten Arhiv, okupila je danas u Zagrebu brojne hrvatske stručnjake iz svijeta kulture i znanosti te političare.
Hrvatski državni arhiv (HDA), središnja i matična arhivska ustanova, istražuje i čuva više od 23.500 dužna metra gradiva od 10. stoljeća do danas, raspoređenoga u 1.850 arhivskih fondova i zbirki, koje je nastalo djelovanjem hrvatskih državnih, kulturnih i znanstvenih ustanova i pojedinaca, rečeno je na proslavi.
Pomoćnica ministrice kulture Vesna Jurić Bulatović čestitala je Arhivu i naglasila aspekt promicanja kulturne baštine, te zaštite i otvaranja zgrade za javnost. Ravnateljica HDA Vlatka Lemić posebno je predstavila projekte koji omogućuju dostupnost gradiva izvan Hrvatske i čini ga dijelom europskog arhivskog portala, te zaključila kako je Arhiv ispunio misiju iza čega stoji velika aktivnost kolega...
Konzervatorica Hrvatskog restauratorskog zavoda Vladanka Milošević govorila je o kompleksnosti obnove zgrade koja je u tijeku. . "Cijela zgrada izgrađena je za 31 mjesec, a nama treba puno više vremena.
U povodu svečanosti dodijeljena je nagrada za suradnju Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu te za unaprjeđenje rada djelatnici HDA-a, arhivskoj savjetnici Marini Škalić.
U sklopu svečanosti nastupio je Gudački kvartet Rucner iz Zagreba, a poslijepodne će biti održan stručno-znanstveni skup o palači Lubynski, te će biti otvorena prigodna izložba posvećena obnovi zgrade.
Počeci današnjeg HDA simbolički se vežu za 1643. godinu. Nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe Kraljevski zemaljski arhiv postaje pomoćni ured Zemaljske vlade, koja 1870. donosi Zakon o Zemaljskom arhivu u Zagrebu s odredbama o korištenju gradiva, čime se Arhiv otvara javnosti.
Od 1962. djeluje pod nazivom Arhiv Hrvatske i širi svoju djelatnost osnivanjem Laboratorija za konzervaciju i restauraciju i Laboratorija za sigurnosno snimanje, a 1979. osnovana je i Hrvatska kinoteka kao nacionalni filmski arhiv, čime je Arhiv preuzeo i funkciju čuvanja nacionalne filmske baštine.
Organizacijsku strukturu Arhiva danas čine Odjel za zaštitu i obradu arhivskoga gradiva, Odjel za informacije i komunikaciju, Odjel za informatičke tehnologije, Odjel općih i računovodstvenih poslova, Središnji laboratorij za konzervaciju i restauraciju, Središnji fotolaboratorij, Hrvatski filmski arhiv i Depozit Zagrebačke nadbiskupije.
Krajem 2006. počeo je razvoj jedinstvenog arhivskoga sustava ARHiNET na temelju kojega je započela izgradnja nacionalne arhivske informacijske mreže. ARHiNET je dio Operativnog plana provedbe programa e-Hrvatska, a 2009. nagrađen je priznanjem Europske komisije Good Practice Label....
|
|
|
| |